Samo se svakodnevnom njegom, pravilnom prehranom i redovnim stomatološkim kontrolama može očuvati zdravlje zuba. Uz naše savjete neka vaš najljepši ukras bude blistav osmijeh!
Napisala: Dragana Nižić
Oralna higijena
Preporučljivo je zube prati nakon svakog obroka, najmanje dva puta dnevno poslije doručka i večere, ali je važno znati da se zubi ne smiju prati odmah nakon jela. U tom je razdoblju zbog povišene kiselosti zubna caklina posebno osjetljiva, pa se uslijed čišćenja četkicom može oštetiti. Zbog toga, posebno nakon konzumacije jela koja sadrže šećer ili kiselinu (kolači, voće) s pranjem zuba treba pričekati najmanje pola sata. Za pranje zuba koje treba trajati oko 3 minute izaberite četkicu od umjetnih vlakana koja se za razliku do prirodnih lako održavaju i brzo suše pa nisu podložna razvoju bakterija.
Vlakna ne smiju biti previše tvrda, nego srednje čvrsta ili mekana kako bi uz čišćenje bilo moguće i masiranje desni. Da bi se spriječilo oštećivanje zubnog mesa i dosegli svi zubi, drška četkice mora dobro stajati u ruci, a vrh treba biti manjeg, zaobljenog ili okruglog oblika. Četkicom strpljivo i temeljito kružite u malim pokretima od zubnog mesa prema zubu, a nemojte zaboraviti ni očetkati jezik na kojem se skupljaju štetne bakterije. Stručnjaci uz kvalitetne paste za zube preporučuju i korištenje medicinskog konca za zube, gela za mazanje zuba ili tekućine za ispiranje (jednom sedmično) kao i preventivne kontrolne preglede kod stomatologa (dva puta godišnje). Nakon svake upotrebe četkicu za zube je potrebno temeljito oprati i osušiti, a svakih 6 do 8 sedmica zamijenite je novom. Zadovoljavajuća oralna higijena podrazumijeva zdrave i čiste zube bez ostataka hrane, ružičaste desni koji ne krvare prilikom četkanja i pranje, te zadah koji nije neugodan.
Prehrana za zdrave zube
Ipak i nakon konzumacije slatkiša, ima lijeka; trebate se naviknuti da jedete neke od namirnica koje prirodno „čiste” zube kao što su jabuka i mrkva. Isto se odnosi i na konzumaciju krušnih proizvoda od cjelovitih žitarica i sjemenki koje također treba duže i čvršće žvakati. No, u slučaju osjetljive zubne cakline ili zubnog mesa, hrskavi kruh i pecivo treba ili izbjegavati ili pak moguću upalu izazvanu oštećivanjem spriječiti upotrebom antiseptičnog preparata za ispiranje usne šupljine.
Nadalje, prirodni čistači zuba su i mliječni proizvodi, koji su uostalom važni za njihov rast i razvoj, pa je dobro nakon slatkog jela pojesti, primjerice, krišku sira. Zahvaljujući pak kalciju i fosforu jabuka pozitivno utječe na izgradnju kosti i zuba, a kako je bogata i fluorom, sprečava karijes te jača i štiti zubno meso i usnu floru. Polaganim žvakanjem jabuke čiste se zubi i uništavaju štetne bakterije u usnoj šupljini. Poznato je da se i dugotrajnom konzumacijom jabučnog octa može spriječiti osteoporoza i karijes.
Šta treba izbjegavati
Ljepljiva hrana - namirnice koje se teško žvaču i ljepljive su vjerovatnije će ostati na zubima duže i uzrokovati propadanje. Pokušajte jesti ljepljive namirnice kao dio glavnog obroka, kada proizvodite dodatnu slinu što će pomoći oprati površinu zuba.
Kisela hrana - svaka hrana ili piće koja sadrži visoke količine kiseline poput paradajza, agruma, kiselih krastavaca, voćnog soka ili vina može podići nivo kiseline u ustima.
Hrana male prehrambene vrijednosti - ako se vaša prehrana sastoji uglavnom od nutritivno siromašne hrane, vaše će oralno zdravlje trpjeti.
Slatkiši u prehrani
Glavni neprijatelj za zdravlje zuba je šećer koji se za vrijeme konzumacije uslijed porasta kiselosti pretvara u mliječnu kiselinu što pogoduje razvoju štetnih bakterija. Prisutnost šećera u prehrani treba svesti na razumnu mjeru, a slatko, osim voća, treba što manje jesti između glavnih obroka. Za zdravlje zuba mnogo je bolje konzumirati slatko jednom dnevno u kombinaciji s jednim od glavnih obroka, nego samostalno više puta na dan. Treba izbjegavati slatkiše kao što su čokolada, lizalice, karamele, bombone, jer što su slatkiši slađi, ljepljiviji i što se duže zadržavaju u ustima, to je veća opasnost od kvarenja zuba. Opasnost za zube predstavlja ne samo polagano jedenje slatkog, nego i polagano pijuckanje zaslađenih pića, čajeva i kafe, a opasnost vreba i od prirodnog šećera (datula, smokava). Kako za razliku od prirodnog šećera umjetna sladila koja ne sadrže ugljikohidrate ne škode zubima, stomatolozi preporučuju da se napici, kolači, voćne salate i kreme zaslađuju upravo njima. Pranje zuba oko 30 minuta nakon konzumacije slatkog predstavlja obavezu.
Zubi i šećer
Ostaci hrane, posebno one bogate šećerom, pogoduju rastu i razvoju uzročnika karijesa, bakterije Sterptococcus mutans koje razgrađuju šećer u kiseline. Polako ispijanje zaslađene tekućine gutljaj po gutljaj ima za posljedicu duže štetno djelovanja šećera, a time i stvaranje kiseline koja je štetna za zdravlje zuba. Kod brzog ispijanja soka i dalje unosimo kalorije, ali manje štetimo zdravlju zuba. Alternativa brzom ispijanju je korištenje slamke čime se smanjuje doticaj zaslađene tekućine i zuba. Kada konzumiramo proizvode s oznakom „bez šećera”, oni se nama i dalje čine slatkima, no to je zbog toga što oni ipak sadrže šećere, ali one koji nisu štetni za naše zube. Takve šećere bakterije ne mogu razgraditi i koristiti za svoju energiju, a time što ih bakterije ne prerađuju ne dolazi ni do njihove pretvorbe u kiselinu koja kada se koriste obični šećeri nagriza zubnu caklinu. Oznakom „bez šećera” mogu se označiti samo oni proizvodi koji prođu posebni atest. Kiselost sline mjeri se u vremenskim razmacima tokom 30 minuta nakon uzimanja hrane koja sadrži takve šećere. Ako ne dođe do smanjenja kiselosti sline ispod pH 5,7 onda im se dodjeljuje takva oznaka.
Voće umjesto slatkiša
Umjesto zaslađene hrane i pića u prehranu je poželjno uvesti svježe voće. Ono sadrži vitamine i minerale te šećere čiji se sadržaj brzo odstrani. Posebna prednost kod voća u odnosu na sokove je žvakanje, jer se njime izlučivanje sline povećava oko 10 puta. Slinom se ispiru i ubrzano odstranjuju ostaci šećera iz voća te time skraćuje njihovo zadržavanje u ustima. Zbog navedenog, ako nakon obroka nismo u mogućnosti oprati zube, može se preporučiti konzumacija svježeg voća. Kao što je odavno poznato da ničeg previše nije dobro, tako i uzimanje velikih količina voća može imati za posljedicu da kiselina koju sadrži voće s vremenom uzrokuje kiselinsko oštećenje cakline zuba i njihovu osjetljivost. Za sve one koje ne vole svježe, ali zato vole sušeno voće, moramo napomenuti da ono sadrži gotovo 50% šećera, prilikom konzumacije se lijepi na površinu zuba i time nikako ne čini zamjenu učinka svježeg voća. Uz sve navedene pogodnosti uzimanja svježeg voća treba reći da to ipak nije način izravne prevencije karijesa već doprinos očuvanju zdravlja zuba.
Protiv zubobolje
Iako ne mogu trajno riješiti problem, kućna sredstva protiv zubobolje mogu ublažiti bolove do odlaska stomatologu:
Mješavina čaja - sastoji se od dvije kašike čaja od mente te po četiri od melise i gospine trave. U čaj je potrebno dodati pet kapi valerijane. Prije konzumiranja čaj treba odstajati 15 minuta, a protiv bolova se najčešće piju dvije šoljice.
So - u toploj vodi je potrebno otopiti što je moguće više soli te nakon toga dobro isprati zub oko dvije minute, a otopina se ne smije gutati.
Kamilica - za smanjivanje upale napunite 2 pamučne vrećice svježom kamilicom, namočite ih hladnom ili toplom vodom po želji i nekoliko minuta držite na bolnom mjestu u ustima.
*Web izvori: stomportal.com, plidenta.hr.
0 comments:
Post a Comment