KORISNI SAVJETI by EKY

Zasadite pravi vrt na balkonu

Cijene hrane svakim danom su sve veće i veće, osim toga ostaje jedan drugi problem a to je zdrava prehrana. Vrlo je diskutabilan kvalitet hrane koju možemo kupiti. To je dovoljno razloga da uzmete stvar u svoje ruke. Nije vam potrebna velika površina da imate svježu rajčicu na svom stolu ili krastavac. U želji za što boljom zaradom povrtlari svo voće i povrće tretiraju raznim kemikalijama za koje se uglavnom ni ne zna kakvu štetnost izazivaju u ljudskom organizmu. GMO proizvode da niti ne spominjem. Bilo bi dobro imati svoje povrće i voće pa makar i na balkonu. Zamisao nije neizvediva, potrebno je samo malo dobre volje i malo truda.


Ekološki uzgoj hrane definitivno je trend, ali srećom je to jedan od onih korisnih koji donose osobno i sveopće dobro. Iako se mogućnost branja hrane na vlastitom gradskom balkonu čini vrlo privlačnom, većina ljudi skeptična je prema toj opciji, jer površinu za suvisao uzgoj zamišljaju znatno većom od prosječnog balkona.

Naravno, nitko ne kaže da ćete na par kvadrata balkona uzgojiti toliko povrća da više ništa ne kupujete, ali poanta je u tome da se većina povrća i začina te neke vrste voća mogu uzgojiti u posudama. U našem podneblju na balkonima, lođama i terasama ima sasvim dovoljno sunca za dozrijevanje plodova, a okus hrane uzgojene vlastitom rukom ne da se usporediti s okusom kupljene hrane.

Prije nego što se odlučite za ova projekt, razmislite ima li vaš balkon ili terasa barem osam sati sunca. Ako nema, željeni rezultat će vjerojatno izostati.

Uvjerit ću vas da je uzgoj začinskog bilja, rajčica ili jagoda na balkonu jednostavan i jeftin, a umjesto skupih teglica mogu poslužiti i plastične boce od gaziranih pića i torbe za kupnju namirnica.

Uzgoj u posudama na balkonu ima neke nedostatke (primjerice, na višim katovima ima manje kukaca oprašivača) no iznenadit ćete se i prednostima: vertikalni uzgoj višestruko štedi prostor pa dva kvadratna metra na balkonu zapravo predstavljaju šest ili osam kvadratnih metara u konvencionalnom vrtu, troši se znatno manje vode zahvaljujući pametnim rješenjima, biljke su u kvalitetnoj zemlji koju sami odaberete pa čak daju više plodova nego u klasičnom uzgoju, na našim balkonima i terasama uglavnom nema puževa ni drugih štetnika, a i sa sigurnošću možete znati da je hrana uzgojena ekološkim metodama.







Početkom lipnja izgleda ovako:







Početkom srpnja izgleda ovako:





Prvi preduvjeti da možete bilo što raditi na balkonu su da ne gleda na sjever, i da nije s ulične strane. Zapadni ili istočni balkon može poslužiti, ali najvredniji truda za vrtlarenje je spoj dvorišnog balkona koji gleda na jug.

Prostor na balkonu je vrlo skučen, pa vrt možemo pokušati dizati u visinu. Od drvene palete postavljene okomito, do "gredice" koje moraju biti još minijaturnije.

Za početak trba nabaviti jednu drvenu ili plastičnu gajbicu, komad najlona i dvije šibe odnosno dva savitljiva prutića. Gajbicu obložite najlonom i u nju stavite zemlje do vrha. Ona će vam biti klijalište. Drvene prutiće zabodite sa svake strane da vam bude potpotanj za najlon kojim možete prekriti klijalište za hladnih dana/noći.

Kad nabavite sjemena koja želite posaditi na vašem balkonu, uzmite bijelu salvetu ili ubrusni papir, poprskajte ju/ga vodom (najbolje je koristiti špricu za prskanje sobnog bilja), zatim poredajte sjemenke (recimo tajčice ili paprike) sa razmakom, kad se dovoljno posuši izrežite škarama trakice i položite u redove u vašu gajbicu. Lagano zaspite rastresitom zemljom (da nema tvrdih gruda) i dobro zalijte. Naravno, za klijalište nije obavezno imati gajbicu, može poslužiti bilo kakva tegla koju imate ili nekakav kontejner za zemlju.

Kontejneri za zemlju na balkonu se mogu napraviti od korištenih kanti za vodu ili drugu neškodljivu tekućinu, čim većih to boljih - pokušajte naći 20 ili 30 litarske kanistre. Odrežite oštrim nožem užu stranicu kante (oprezno!) i postavite ju uz rub balkona. Na ovaj način korjenje će imati dosta duboku zemlju, a utrošak prostora biti će minimalan. Ne zaboravite ostaviti otvoren poklopac da višak vode može otjecati.


Iznad takvih kanti postavite mrežastu ogradu što više možete, i posadite penjačice, i to idealno one koje podnose sunce: mahunu, visoki grah, krastavac, a dobro će se penjati i rajčica. Ako planirate takav vrt uzgajati više godina, razmislite i o vinovoj lozi.

Ako imate slične ali manje kanistre, njih možete postaviti na police nasuprot balkonskoj ogradi, i tako dobiti vertikalnu gredicu. Najbolja je metalna polica, kakve se obično koriste u radionicama za alat, jer joj kiša i atmosferilije neće naškoditi. U manje kante na polici zasadite kulture koje manje podnose sunce, i koje će one kulture na samoj ogradi štititi.

Od svega što je važno za vrt na balkonu, najbitnije je zalijevanje. Ako se osmisli dobar sustav za zlaijevanje, vaše biljke mogu i nekoliko dana biti bez vašeg nadzora (vikend ili godišnji odmor).

Kod uzgoja biljaka na balkonu zalijevanje mora biti redovito jer se ne možete osloniti na kišu. Ona nije dovoljna za tako malo zemlje koliko sadrži teglica ili se najčešće biljke nalaze u natkrivenom prostoru balkona gdje ih kiša niti ne dotiće. Biljka u teglici za izvjesno vrijeme stvori stotinu kapilarnih žilica u korijenu pa ih onda najčešće sunce sprži kroz tanku stijenku teglice, a dok se biljka opet oporavi treba vrijeme. Zato bi bilo praktično na onu stranu koja je izložena suncu staviti stiropor kao izolator prevelike vručine.

Još jedan važan faktor kod uzgoja povrtnica na balkonu je dobar raspored. Složite biljke po veličini tako da manje ne smetaju većima i obratno. Posebno je važno da one biljke kojima treba više sunca budu na mjestu gdje će imati najbolji položaj, a one koje više vole malo zasjenjeno mjesto staviti iza njih.




U tegli može uspjeti sve, rajčice, paprike, salata, blitva, patliđan, mahune, krastavci, ukrasne tikvice, jagode, mandarine, limun i još štošta drugo se može uzgajati na balkonu. Možda još najbolje od svega su začinske biljke; ružmarin, kadulja, bosiljak, timijan, peršin, celer, mrkva, čili...

Jagode i ribizl, ali i drugo voće, dobro uspijevaju u posudama pa su odličan izbor za početnike, a oko malina, rajčica, tikvica i mrkve se treba malo više potruditi.

Želite li na balkonu uživati ne samo u raskošnom cvijeću nego i sočnom voću, najlakše je početi s uzgojem jagoda. One nisu zahtjevne i uspijevat će u običnim posudama, visećim košarama ili posebnim rupičastim posudama za jagode. Važno ih je dobro zalijevati - zemlja u njima nikad se ne smije posve osušiti.

Luk i začinsko bilje trebaju male tegle, dok rajčica treba veću teglu jer joj je potrebno puno vode. Savjetujem vam da uzmete plastične kontejnere. Bilo koju teglu kupite osigurajte dobru drenažu. Bez dobre drenaže vaše biljke će ubrzo uginuti.

Jedan super cool patent (bar što se tiće zalijevanja).

U gornju bocu nalijete vodu, ona pomalo kroz rupice na čepvima kaplje u bocu ispod, a iz nje opet kaplje u bocu ispod nje i tako dok ne dođe do najdoljnje boce koju kad se napuni odvrnete i ponovno naspete u gornju bocu.



Za ovaj patent vam je potrebno 5 plastičnih boca, gornjoj boci odrežete dno i probušite malenu rupicu na čepu. Tri boce izrežete sa strane rupu za posaditi biljku i rupu na dnu tako da ju drži čep od gornje boce. Petoj boci probušite čep i spojite ga sa čepom četvrte boce.

Važni savjeti za uzgoj voća na balkonu:

Voću i povrću namijenite mjesta koja imaju najviše sunca jer će tako stvarati više plodova. Svakom voću odgovara drukčiji tip zemlje - kad kupujete sadnice, raspitajte se kakve uvjete treba. Voće u posudama napada manje štetnika - dovoljna su im prirodna sredstva za zaštitu bilja. Ribizlu i ogrozdima u jesen treba skratiti grane da bi bujnije rasli i donosili više plodova. Imate li sunčani balkon, na njemu možete uzgajati i grožđe kao biljku penjačicu.




Jagode

Za balkon je najbolje kupiti sadnice jagoda mjesečarki koje uspijevaju sve do jeseni. U posudama će jagode ipak imati manje plodova nego na tlu. Nakon tri godine poželjno je nabaviti nove sadnice.

Lubenica

Lubenice i dinje mogu uspijevati i na balkonu, no plodovi će im biti sitniji. Da ne zauzmu mnogo mjesta, nužno im je osigurati potporanj - ogradu ili tri kolca postavljena u oblik šatora. Plodove treba dodatno poduprijeti - možete im napraviti "ležaljku" od platna ili postaviti na manju metalnu policu.

Borovnica

Borovnicama ne treba puno njege, a uspijevat će i u polusjeni. Zemlja za borovnice treba biti vrlo kisela (pH oko 4,5). Idealno je nabaviti mješavine namijenjene baš borovnicama. Svake dvije, tri godine borovnicu treba presaditi u veću posudu.

Citrusi

Limunu, naranči i mandarini treba posuda široka i duboka najmanje 45 centimetara. Ne treba ih orezivati. Zimi se unose u zatvoren prostor. U manjim posudama uspijevat će i kumkvat - on daje sitne plodove koji se jedu sa slatkom korom.

Paprika

Paprike je vrlo važno redovito zalijevati i gnojiti. Često im treba i potporanj. Uz sav trud u posudama na balkonu ipak neće dati mnogo plodova, pa je bolje uzgajati slatke i ljute feferone koji zauzimaju manje prostora, a i u jelo se dodaju u manjim količinama.

Grah

Grah se vrlo lako može uzgojiti u posudi - pustite ga da se penje uz ogradu ili “pada” preko ruba balkona. Birajte niske, rane sorte. Ako volite mahune, odaberite sjeme na kojem piše “grah mahunar”, a ako više volite mladi grah, odlučite se za "grah zrnaš".

Mrkva

Za uzgoj mrkvi potrebna vam je dublja žardinijera. Ja ih sadim u kante napunjene pijeskom. Birajte kratke, okruglaste sorte jer one s dugim korijenjem neće imati dovoljno mjesta. Isto vrijedi i za uzgoj cikle na balkonu. Mrkva slabo podnosi presađivanje, pa ju je dobro posijati rijetko.

Tikvica

Tikvica zauzima mnogo prostora, pa se za balkone ne isplati uzgajati iz sjemena, nego je bolje kupiti sadnicu. Dobro ju je posaditi uz ogradu da se može penjati. Sve ovo vrijedi i za krastavce. Obje biljke traže puno gnojiva.

Rajčica

Najprikladnije su sitne sorte, tzv. cherry-rajčice. Idealno ih je posaditi uz ogradu tako da uz nju možete zavezati grane, no poslužit će i običan kolac. Sadite ih tek kad prođe opasnost od mraza, što je obično u svibnju.

Kako uzgojiti eko rajčice u vlastitom vrtu ili u loncu na balkonu

Zamislite da sjedite u sjenici, vani prži sunce, a vi se osvježavate velikom, sočnom, slasnom rajčicom iz vašeg organskog vrta, i to na balkonu!




Rajčica

Rajčica ili paradajz je povrće iz porodice pomoćnica, porijeklom iz Južne Amerike. Najprije je služila kao začin, a koristili su je i travari kao lijek. Tek unazad 200 godina rajčica je pronašla svoje mjesto u kuhinji. Gledano s botaničke strane, rajčica je voće, no uglavnom se s kulinarskog stajališta tretira kao povrće. Rajčica je biljka koja ima velik broj različitih sorti, koje se razlikuju po visini (od 20 cm do 2 metra), po boji (crvena, ružičasta, bijela, crna, zelena, žuta, narančasta, tigrasta), te po obliku ploda (okrugli, ovalni, kruškoliki, duguljasti, naborani…).

Razlikuju se i po izgledu lista, cvjetovima te načinu rasporeda plodova. Ako uzgajate više vrsta rajčica, primijetit ćete i da nisu sve istog okusa – neke su slađe, neke slanije, neke sočnije, neke vodenaste.

Rajčica - hrana i lijek

Likopen (antioksidans koji daje rajčici crvenu boju) štiti od srčanog udara, kardiovaskularnih bolesti, demencije i raka te blagotvorno djeluje na prostatu. Rajčica potiče izlučivanje suvišne vode iz organizma te se preporučuje kod reume, gihta, kamenaca u bubrezima, mjehuru i žučnoj vrećici. Također, pokazalo se da ljudi koji svakodnevno konzumiraju rajčicu ili pripravke od rajčice imaju veću otpornost na štetno djelovanje sunčevih zraka. Znanstveno je dokazano da je udio flavonoida za 97% veći u organski uzgojenoj rajčici nego u plodu koji se uzgaja na konvencionalan način. Pulpa rajčice je dobro sredstvo za njegu masne kože, narezani plodovi odlični su za obloge kao prva pomoć kod opeklina. Rajčica ima nisku energetsku vrijednost - samo 2 kcal na 100 grama, što je čini odličnom namirnicom za mršavljenje. Rajčica je bogata kalijem, fosforom, magnezijem, kalcijem. Obiluje vitaminima K, B1, B6, B3, niacinom, folnom kiselinom, vitaminom C, a najviše ima karotena (provitamina A).

Kako uzgojiti rajčice u loncu na balkonu

Mnogi od vas će reći: "Ja nemam vrt, pa ne mogu uzgajati rajčice."

Ne očajavajte! Da biste bili ponosni vlasnici rajčica ne morate imati vrt. Dobra vijest je da rajčice uspijevaju i na balkonu! Jedini uvjet je da vaš balkon ima puno sunca i možete ubirati plodove rajčica cijelo ljeto! Prije nego se odlučite za sadnju rajčica na balkonu, raspitajte se koja vrsta najbolje uspijeva na balkonu.

Naprimjer, sorta imena Minibel namijenjena je za sadnju na malom prostoru – poput balkona. Ta vrsta izraste do oko 30 cm visine. Plodovi su joj sitni i ukusni. Odredite u koje posude ćete saditi rajčice. Najbolji su lonci od plastike ili stakloplastike. Plastični lonci su dobar odabir zbog niske cijene i praktičnosti. Zemljani lonci nisu dobri jer brzo popiju vodu koja je namijenjena rajčici. Vodite računa da je lonac u koji ćete posaditi rajčice dovoljno dubok. Dubina od 8 cm je apsolutni minimum, dok je lonac od 12 ili čak 16 cm vrlo dobar odabir.

Kada ste odabrali lonac, morate se pobrinuti za drenažu. Rajčica će vrlo brzo istrunuti ako je cijelo vrijeme u mokrom tlu. Većina kupljenih lonaca ima već unaprijed izbušene rupe na dnu. Ako vaš lonac to nema, izbušite sami nekoliko rupica.

Lonac napunite kvalitetnim kompostom i zemljom te u nju zasadite rajčice. Kada biljka počne rasti, zabodite uz nju drveni kolac i zavežite je uz kolac. Kolac će pomoći vašoj biljci da održi stabilnost i ravnotežu. Rajčice redovno zalijevajte. Kako ćete znati kada je vrijeme za zalijevanje? Stavite prst u zemlju, ako su prva 2 cm zemlje suha, vrijeme je za zalijevanje.

Rajčicu je potrebno povremeno nadohranjivati da bi dala što bolji urod. Svaki put kada rajčicu zalijete vodom isprat ćete i određenu količinu hranjivih tvari iz zemlje. Rajčicu nadohranite jednom mjesečno. Uzgojem rajčice u loncu izbjeći ćete mnogobrojne bolesti koje ih napadaju iz zemlje. Ako rajčicu sijete u loncu, posadite je krajem veljače i ostavite na toplom, ali uz obavezno razdoblje privikavanja na vanjske uvjete.

Lonce je potrebno, kada zatopli, barem jedan-dva puta tijekom dana iznositi na terasu, a noću unositi na zaštićeno mjesto. Tako će se biljka lagano prilagoditi vanjskim uvjetima. Kada prestane opasnost od mraza i noćna temperatura se popne iznad 10° C, možete preseliti rajčice na balkon.





Rajčice je najbolje zalijevati kišnicom

Da bi rajčica dala puno velikih i zdravih plodova nije je dovoljno posaditi u kvalitetnu zemlju obogaćenu dobrim kompostom, već ju je potrebno nekoliko puta dodatno nahraniti. Rajčice prvi puta prihranjujemo kada se razviju plodovi, a drugi put kad prvi plodovi počinju zreti. Rajčice je nabolje nadohraniti kvalitetnim organskim kompostom.

Pri berbi peteljku je najbolje odrezati škarama. Tako nećemo oštetiti nedozrele susjedne plodove. Povoljno vrijeme za berbu su rani jutarnji sati ili večernji sati. U to doba plodovi neće biti rosni ni topli. Najkvalitetniji su oni plodovi koji su tamnocrvene boje, a oko peteljke mogu biti svijetlocrveni. Ubranu rajčicu je najbolje odmah upotrijebiti. Potkraj sezone berbe mogu se brati i zeleni plodovi, koji se zatim spremaju na hladno mjesto, ili ih možete ukiseliti poput krastavaca.

BOLESTI I NAMETNICI

Najčešća bolest od koje stradava rajčica u našim krajevima je plamenjača. Plamenjača je gljivična bolest. Ona se širi kada ima previše vlage, pa da biljka obolijeva uglavnom nakon kiše. Plamenjača uglavnom pogađa rajčicu i krumpir.

Osim plamenjače, rajčicu može napasti i pauk. To se često događa za vrijeme jakih suša. Na licu listova pojave se bjelkaste manje ili veće pjege, a na njihovu naličju vidljiva je fina sivkastobijela pređa u kojoj se nalaze pauci, njihove ličinke i jajašca. Listovi na početku izgledaju mramorno, a kasnije postaju bjeličasti i posuše se. S osušenih listova, pauk se seli prema vrhu biljke na mlade listove. Plodovi ostaju sitni i mijenjaju oblik.

Ako se reagira na vrijeme, u početnoj fazi bolesti biljka se može spasiti. Kad se jednom biljka zarazi, potrebno je odmah odstraniti sve oboljele dijelove biljke i spaliti ih.

Čak i stupiće za koje je biljka bila vezana ne smijete koristiti iduće godine, već ih trebate spaliti. Ono što se da učiniti je pokušati spriječiti zarazu. To možete učiniti tako da njegujete tlo, jer je ono osnova zdravog rasta.

Ako biljka ima hranjivo tlo, bit će otporna i teže će se zaraziti. Zalijevajte rajčice tekućim gnojivom od koprive jednom tjedno i bit će vam zahvalne.

Prskajte ih redovito čajem od preslice. Preslica sadrži puno silicijeve kiseline i djeluje preventivno protiv gljivičnih oboljenja. Rajčicu često napadaju krumpirove zlatice. Upravo radi zajedničkih nametnika i bolesti ne preporučuje se sadnja rajčice pored krumpira. Krumpirove zlatice će ipak prvo odabrati krumpir, tek krajem ljeta više počinju napadati rajčicu i patlidžan.

Krumpirovu zlaticu najlakše ćete mehanički ukloniti s vaše biljke. Kada osjete opasnost, ukoče se, padnu s biljke na tlo i prave se mrtve. Tada imate priliku pokupiti ih i odnijeti na neko drugo mjesto gdje neće raditi štetu. Osim krumpirove zlatice, rajčicu napadaju i lisne uši te razne vrste insekata i gusjenica. Lisne uši možete odstraniti s biljaka mlazom vode. Taj postupak treba provoditi ujutro kako bi se biljke što prije osušile na suncu. Ako to ne pomogne, možete upotrijebiti neko od prirodnih sredstava.

Krumpirova zlatica prvenstveno napada krumpir, a prirodni neprijatelj im je posađeni hren te prskanje 2%-nom otopinom sode bikarbone čim se pojave ličinke.

Protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kišnice) potopite 300 g svježih listova i cvjetova pelina ili 30 g suhog pelina ili koprive.

Čili papričice i češnjak dobri su za zaštitu bilja od lisnih ušiju, s time da je češnjak s crvenim lukom učinkovit i kod grinja i plijesni.

50 dag crvenog i bijelog luka potopite u 10 l vode i kad se tekućina prestane pjeniti, razrijedite je s vodom u omjeru 1:10 i prskajte bilje.

Ili uzmite kao i ja - bocu od 5 litara napunite ju do pola suhom ili svježom koprivom, u ostatak nalijte vodu. Ostavite pelin/koprivu da se namače u vodi 2–3 dana, nakon čega koristite ovu tekućinu za redovito prskanje vaših rajčica i ostalih povrtnica.

Kad se masovno pojave štetnici na nasadima, kasno je za njihovo spašavanje jer sredstva više nisu tako učinkovita. Stoga je praćenje simptoma i pravodobno reagiranje ključan dio zaštite.

Naravno, nemoguće je ne očekivati da će se i u organskom vrtu pojaviti nametnici, ali se njihova pojava vrlo brzo rješava biološkim sredstvima. Dakle, bitno je djelovati i prije pojave štetnika te reagirati na vrijeme. U suprotnom, štetnika će biti toliko da prirodna sredstva neće biti učinkovita i ono što smo zasadili lako može propasti.

Podizanje vitaliteta pomoću začina

Biološki sastojci koje koristimo za zaštitu bilja i usjeva mogu se podijeliti na djelovanje pomoću bakterija, virusa te aktvnih tvari iz biljaka. Djeluju tako da odbijaju štetnike ili ih eliminiraju djelovanjem nekog drugog organizma, najčešće bakterije ili virusa. Kod nas se najčešće primjenjuju sredstva na biljnoj bazi, a u velikoj organskoj proizvodnji sredstva s bakterijama ili virusima.

Poanta je da na određenog štetnika sredstvom nanesemo njegova neprijatelja, primjerice bakteriju koja ga eliminira i svodi populaciju na normalan broj. Osim bilja i začina, u zaštiti koristimo i druge sirovine iz prirode i namirnice (piljevina protiv puževa, mlijeko, soda bikarbona). Biljna sredstva (kopriva, preslica, neven...) djeluju i na podizanje vitaliteta biljaka što ih čini otpornijima na štetnike.

Obavezno si nabavite jednu kanticu po mogućnosti sa poklopcem za kompost, sve što vam ostane od guljenja (ljupine), staro i požutjelo lišće, višak zemlje... sve to odložite u tu kanticu, na proljeće će vam se isplatiti kao izvrsno gnojivo.